272018Jun
GINKO LIFE AKADEMIJA DOJENJA

GINKO LIFE AKADEMIJA DOJENJA


„Mozak tokom laktacije, izražava veliku plastičnost i kreativnost u službi i podršci reprodukciji. Drugim rečima, majke se ne rađaju, one se stvaraju kroz dojenje“ Dr Craig Kinsley

Ginko life vas poziva da se uključite u prvu akciju naše AKADEMIJE DOJENJA! Beležite svoja iskustva, saznanja, osećaje i prepreke tokom dojenja i pošaljite nam meilom. Promocija GINKO LIFE AKADEMIJE DOJENJA je 1.8.2018. kada se ceo svet podseća na važnost ovog fiziološkog fenomena, obeležavajući međunarodni dan dojenja.

Dojenje: akademski plan prirode za majke i najefikasnija preventivna mera

Da li smo zaboravili na sve blagodeti dojenja koji neki neurofizolozi nazivaju akademskim planom prirode za majke ? U eri brojnih polemika na temu vakcinacije dece i brizi za imunološku zaštitu najmlađih, podsećamo se koliko dobrobiti za zdravlje dece donosi majčino mleko. Prva snažna imunizacija posle rođenja stiže u formuli majčinog mleka. Dojenje jeste jedna od najefikasnijih preventivnih mera koje majka može preduzeti kako bi zaštitila zdravlje svog deteta i sebe. Činjenice pokazuju da sve manje majki doji decu.
Uvažavamo lične odluke podstaknute psihološkim barijerama ili brigom za estetiku dojki, ali nam ovaj fenomen nije u fokusu. Istražujemo svi zajedno koje su prepreke za dojenje kod žena koje žele da doje decu i kako ih prevazići.

Fenomen dojenja povezuje majku i bebu na dubokom biološkom nivou i predstavlja jedan od najznačajnijih fizioloških procesa ranog detinjstva. Majka i novorođenče se neurološki i hemijski sinhronizuju međusobno na obostranu dobrobit. Dok telo majke neguje i hrani dete, istovremeno akt sisanja reguliše priliv mleka i njegov sastav. Redovni podoji podstiču lučenje oksitocina i prolaktina u mozgu majke i stvaraju višestruke veze. Hormoni dojenja pored podsticaja laktaciji, utiču na oporavak materice nakon porođaja i
izazivaju kod žene specifične osećaje.

Uskoro majka ima dovoljno podstaknutih receptora u dojkama da može da oseti treperenje dojki i priliv mleka na samu pomisao o detetu ili pri pogledu na njega. Najjači podsticaj je sam akt sisanja tj. podražaj areola usnama bebe i dodirivanje dojki ručicama. Stimulacija receptora ne samo da izaziva priliv mleka, već stimuliše majku da želi da zaštiti bebu i drži je u svojoj blizini. Ove hormonalne interakcije isključuju negativne emocije i smanjuju rizik od posleporođajne depresije. Majka Priroda zna svoj posao!

Prolaktin – hormon roditeljstva

Kada dojite svoje prvo dete, dešava se povezivanje kakvo nikada ranije niste doživeli, jer se stvaraju novi neurohemijski putevi u vašem mozgu koji oblikuju novo ponašanje. Lučenje oksitocina menja osećaje i ponašanje ( na šta bi svaka žena trebalo da bude unapred pripremljena). Deo pripreme skriven je u čuvenoj rečenici naših majki:
– Videćeš, kad postaneš majka – ništa više nije isto kao ranije. I Nije. I dobro za evoluciju da nije…

Majka efikasnije tumači potrebe svoje bebe, osećaj vezanosti i ljubavi se značajno povećava. Majke koje doje imaju u poređenju sa majkama koje ne doje:

  • umanjeno reagovanje na hormone stresa
  • regulisan krvni pritisak
  • značajno smanjenu psiho-fizičku napetost
  • smanjenu sumnjičavost i bezrazložnu brižnost

Dokazano je da prolaktin, hormon koji reguliše laktaciju, a naziva se i „hormonom roditeljstva“ inhibira strah i anksioznost. Prolaktin i oksitocin tokom dojenja dostižu u krvi majke osam puta više koncentracije i predstavljaju sjajan antistresni mehanizam za majku. Priroda je omogućila svim sisarima urođeni mehanizam protiv stresa tokom dojenja i poseban fenomen da se svakodnevni stres minimalno upliće u mentalne funkcije žene. Kada prestane dojenje, reakcije se menjaju i često nastaje buran emocionalni period, posebno ako se dojenje prekine naglo!

DOJENJE KAO KLJUČNA PODRŠKA PREVREMENO ROĐENIM MALIŠANIMA, jer u svetu se godišnje prevremeno rodi 15 miliona dece!

Prevremeno rođena deca propuste značajan transfer hranljivih materija iz placente koji se fiziološki javlja tokom trećeg tromesečja. Pored toga, u trećem trimestru trudnoće i postnatalno, mozak prolazi kroz vrlo brz razvojni period, bela masa se veoma aktivno menja u ovom periodu, mijelinski aksoni prenose signale iz jednog regiona mozga u drugi. Podaci ukazuju da sastav majčinog mleka nakon prevremenog porođaja snažno podržava razvoj bele mase kod prevremeno rođenih. Formule i koncentracije brojnih masnih kiselina u mleku čine ovaj pra napitak tako čarobim: dokosaheksaenoična (DHA) i arahidonska (AA) kiselina zajedno, sadrže oko 20% sadržaja masnih kiselina u mozgu i učestvuju u ranom neurorazvoju promovišući zdrav rast neurona, popravku i mijelinizaciju.

Prevremeno rođena deca imaju veću učestalost neurokognitivne disfunkcije, iako nemaju strukturne povrede mozga. Najnovija istraživanja ukazuju da dojenje majčinim mlekom i kontakt kože sa kožom (“Kangaroo Care”) u ranom životu ima veliki potencijal za smanjenje ovih neurorazvojnih rizika. Korisni efekti dojenja i majčinog mleka čine važnim podršku majkama nedonoščadi u dojenju tokom, često stresnog vremena oko prevremenog porođaja i produženog boravka u jedinici intenzivne nege.

Svesnost majki o prednostima dojenja

Smatram podršku majkama koje su svesne snage dojenja, svojim značajnim profesionalnim zadatkom i činim to sa velikim zadovoljstvom. Ne zaboravljam i lično iskustvo kada sam prevremeno rodila četvrto dete u 39 godini. Nasmešeni, usnuli dečak je stigao kući sa težinom od 1550 gr, bez snage za akt sisanja.. Upornost, strpljenje, malo suza, periodi odustajanja, osećaj krivice, pa opet upornost, ragade, periodi bespomoćnosti i sati predanosti… I naposletku je došao i taj dan kada sam fizičkim odvajanjem od njega morala da prekinem laktaciju, posle dugog i uspešnog dojenja.

Dojena deca uživaju brojne blagodeti dobre postnatalne zaštite koje im je omogućilo majčino mleko:

  • manja učestalost infekcija
  • smanjen rizik od iznenadne smrti novorođenčeta
  • manji rizik za gojaznost u kasnijim godinama
  • poboljšane kognitivne sposobnosti (IQ, čitanje, matematika, pažnja, radna memorija, jezik, vizuelna percepcija)

Poziv na saradnju jer su vaša iskustva dragocena za ginko life – akademiju dojenja

Pište o problemima sa kojima ste se susretale tokom dojenja. Zašto ste prekidale dojenje? Da li su vas brojni dobronamerni pomoćnici –asistenti oko dojenja samo uznemiravali, zbunjivali i otežavali da uspostavite dobar kontakt sa bebom tokom dojenja? Pišite o savetima vaših majki i baka za uspešniju laktaciju. Majka mog supruga je za dojenje svoje dece imala specijalno napravljenu stolicu za dojenje koja štiti kičmu žene dok doji.

Moja majka mi nije dozvoljavala da kažem i jednu reč tokom dojenja (što je meni jako teško padalo) i naučila me je da je jako važno da se osamim sa detetom. Da li neku vrstu hrane treba izbegavati tokom dojenja? Da li je dojenje menjalo vaš odnos sa partnerom, vašu seksualnost? Da li imate savet mama koje tek započinju dojenje?

Autor teksta: Jelka Rajović




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.